Danas svatko na internetu može objaviti informaciju, pa će najveći izazov budućnosti biti kome vjerovati

Agrarno novinarstvo mijenja se zajedno s načinom na koji publika prati vijesti. Iako poljoprivreda u medijima često dospijeva u središte pozornosti kada se dogode afrička svinjska kuga, poplave, tuča, mraz ili drugi problemi, sve je više prostora i za pozitivne priče iz domaćeg agrara. Istodobno se mijenjaju načini na koje publika konzumira informacije, a društvene mreže, kratki videoformati i umjetna inteligencija postaju sastavni dio novinarskog posla.

O tome je u emisiji Hrvatske radiotelevizije "Plodovi zemlje" voditelja Vlatka Grgurića govorio Vedran Stapić, predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske i direktor Agrokluba, najvećeg poljoprivrednog portala u regiji.

Loše vijesti pobuđuju veći interes

Stapić se agrarnim novinarstvom bavi gotovo dva desetljeća i kaže kako nije iznenađujuće da negativne vijesti i dalje imaju veću vidljivost u medijima.

"Po prirodi stvari u medijima one lošije vijesti dalje se čuju i dobace. Stoga imamo dojam da dominiraju lošije vijesti. Međutim, ima i pozitivnih primjera kojima svjedočimo svakodnevno", rekao je.

Hrvatska poljoprivreda pritom, smatra, nosi i brojne probleme iz prošlosti. Upravo je zato jedna od važnih zadaća agrarnog novinarstva ukazivati na probleme, ali istodobno pratiti promjene i dobre primjere.

Velika promjena dogodila se i u načinu na koji poljoprivrednici i šira publika dolaze do informacija. Stapić podsjeća da je Agroklub počeo djelovati 2008. godine, kada pametni telefoni još nisu bili dominantan kanal komunikacije. Danas je slika potpuno drukčija.

Cijelu emisiju Plodovi zemlje u potpunosti može pogledati na HRTi

Prema podacima koje je iznio, oko 90 posto publike Agrokluba danas sadržaj konzumira putem pametnih telefona. To je, kaže, iz temelja promijenilo način rada novinara.

"Naš se posao s tom tehnološkom promjenom uvelike promijenio i mijenja se svakodnevno. To se traži i od proizvođača i u svakom drugom poslu danas traži se prilagodba na novonastale okolnosti", istaknuo je.

Privlačenje mlađe publike

Poseban izazov predstavlja privlačenje mlađe publike. Dok starije generacije još uvijek prate klasične portale i druge tradicionalne formate, mlađi informacije traže na društvenim mrežama. Zato se agrarne teme sve više pojavljuju u obliku kratkih, vertikalnih videa, a poljoprivredne vijesti danas se mogu pratiti na TikToku, Instagramu, Facebooku, WhatsAppu, Viberu i drugim platformama.

"Informacije su koncentriranije. Ljudi možda više nemaju toliko vremena ni pažnje za dugačke sadržaje. Pažnja je kraća", kazao je Stapić.

Promjena medijskih navika istodobno otvara i pitanje količine vremena koje provodimo na internetu. Stapić upozorava da je riječ o velikom tržištu koje su prepoznale brojne kompanije, pojedinci i medijske korporacije. S jedne strane, to omogućuje brže i dostupnije informiranje, no s druge strane postoji opasnost od sadržaja koji prvenstveno služe za zabavu i "kradu vrijeme".

"To je jedna od većih opasnosti za mlade ljude, ne samo u Hrvatskoj, nego posvuda u svijetu", upozorio je.

U takvom okruženju posebno važnim postaje pitanje medijske pismenosti i sposobnosti razlikovanja kvalitetne informacije od sadržaja koji je netočan, manipulativan ili jednostavno nevažan.

Svjestki kongres agrarnih novinara

Jedna od najvećih aktivnosti Društva agrarnih novinara Hrvatske ove će godine biti domaćinstvo svjetskog kongresa agrarnih novinara. U Hrvatsku bi, prema Stapićevim riječima, trebalo stići oko 165 novinara iz 41 zemlje. Kongres će se održati u rujnu, a službeno će biti otvoren 16. rujna u Osijeku. Prvi sudionici u Hrvatsku dolaze već 13. rujna.

"Riječ o najvećem projektu koji je Društvo agrarnih novinara Hrvatske dosad organiziralo. Društvo postoji 12 godina, a od samog je početka povezano s europskim i svjetskim organizacijama agrarnih novinara. Svjetski kongres održava se jednom godišnje i smatra se jednim od najvažnijih događaja u toj struci. Okuplja novinare koji iz različitih dijelova svijeta prate i izvještavaju o poljoprivredi", napominje Stapić.

Kongres neće biti samo konferencija. Organizatori su pripremili opsežan program obilaska hrvatske poljoprivrede. Sudionici će posjetiti više od 60 proizvođača u šest županija, a program je osmišljen tako da prikaže različite grane domaće poljoprivrede, od stočarstva i ratarstva do trajnih nasada i drugih oblika proizvodnje.

Središte kongresa bit će u Osijeku, a novinari će posjetiti i Vukovarsko-srijemsku te Virovitičko-podravsku županiju. Dio sudionika prije službenog početka kongresa odlazi u Varaždinsku županiju, gdje će naglasak biti na manjim proizvođačima i proizvodnji povrća.

Kako bi se prikazala što raznolikija slika Hrvatske, program uključuje i obilazak primorskih krajeva. Jedna će skupina posjetiti Istru, a druga zadarsko područje.

"Kroz tih deset dana obići će brojne lokalitete i vjerujem dobiti jednu širu sliku kako Hrvati proizvode hranu", rekao je Stapić.

Hrvatski agrar bez uljepšavanja

Organizatori, naglašava Stapić, ne namjeravaju stranim novinarima pokazati samo idealnu sliku hrvatske poljoprivrede.

"Mi dovodimo novinare. Svjesni smo da će ljudi postavljati pitanja i da će htjeti dobiti jasnu sliku našeg tržišta", kazao je.

Kao primjer navodi afričku svinjsku kugu, zbog koje neke svinjogojske farme neće biti moguće posjetiti. Ipak, upravo je otvoreno izvještavanje o problemima sastavni dio novinarskog posla. Istodobno, Hrvatska ima mnogo toga što može predstaviti svijetu. Na programu će se, među ostalim, govoriti o kulenu, graševini i poznatim hrvatskim sirevima.

Cilj je da priče o domaćoj proizvodnji nakon kongresa nastave živjeti i izvan Hrvatske. Posebna vrijednost kongresa bit će u tome što u Hrvatsku dolaze novinari iz velikih poljoprivrednih zemalja poput SAD-a, Kanade, Brazila i Argentine, ali i iz velikih europskih poljoprivrednih zemalja, Francuske, Njemačke...

Za Stapića je upravo to prilika da se pokaže kako mala zemlja može biti konkurentna na globalnom tržištu.

"To je naš specifikum", istaknuo je.

Dragan Kovačević uoči IFAJ kongresa - što domaći agrar ima za pokazati

Jedna od priča kojom će pokušati povezati Hrvatsku s globalnom publikom jest priča o Zinfandelu, dominantnoj crnoj sorti u Sjevernoj Americi, čije se podrijetlo povezuje s hrvatskim krajevima.

Takvim pričama, smatra Stapić, moguće je domaću poljoprivredu predstaviti kroz globalno zanimljive teme i pokazati kako Hrvatska ima svoje mjesto na svjetskoj poljoprivrednoj karti.

Ne smijemo biti lakovjerni

Kao i u drugim područjima novinarstva, budućnost agrarnog novinarstva bit će snažno povezana s tehnologijom i umjetnom inteligencijom. Stapić smatra da umjetna inteligencija može biti vrijedan alat novinarima i pomoći im da budu učinkovitiji i kvalitetniji. No istodobno upozorava na problem koji smatra još važnijim, pitanje vjerodostojnosti informacija.

"Najviše me možda brine pitanje istinitosti informacija, jer danas svatko može publicirati", rekao je.

Svjetski kongres agrarnih novinara IFAJ Croatia 2026

Za razliku od profesionalnog novinarstva, gdje postoje etička pravila i odgovornost prema javnosti, na društvenim mrežama svatko može objaviti sadržaj bez provjere i bez odgovornosti kakvu imaju profesionalni mediji.

Upravo zato Stapić kao jedan od najvećih izazova budućnosti vidi podizanje razine medijske pismenosti.

"Danas smo izbombardirani informacijama. Ne smijemo biti lakovjerni i na nama je, kroz edukaciju, da iz tih informacija izvučemo najbolje za sebe. Budućnost agrarnog novinarstva tako neće ovisiti samo o novim tehnologijama i formatima. Jednako će važno biti očuvati temeljnu vrijednost novinarstva, provjerenu, vjerodostojnu i odgovornu informaciju", poručio je.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor